NEMA ŠTA NEMA!
SALATE, RIBA, ROŠTILJ, KUVANI OBROCI, DESERT: Ovo je jelovnik Narodne Skupštine, samo fali "OD PTICE MLEKO"
Mogu da biraju ribu ili meso, za svakoga po nešto!
Pravilna ishrana ne mora da podrazumeva komplikovane recepte, skupe namirnice niti potpuno odricanje od omiljenih jela. Mnogo je važnije da tokom dana unosimo različite grupe namirnica i da obratimo pažnju na to kako ih kombinujemo. Ipak, kada jedemo van kuće, često nemamo mnogo vremena da razmišljamo o nutritivnom sastavu obroka, pa izbor uglavnom zavisi od onoga što se nalazi na meniju.
U jelovniku restorana Narodne skupštine Srbije mogu da se pronađu različite opcije, od supa i čorbi, preko kuvanih jela i specijaliteta sa roštilja, do ribe, salata i priloga. Upravo ovakav izbor može da posluži kao dobar povod da se podsetimo šta bi jedan izbalansiran obrok trebalo da sadrži i kako da napravimo bolji izbor kada ručamo u restoranu.
Kako treba da izgleda izbalansiran tanjir?
Jedno od najjednostavnijih pravila za sastavljanje kvalitetnog obroka jeste takozvani model zdravog tanjira. Prema preporukama stručnjaka sa Univerziteta Harvard, približno polovinu tanjira trebalo bi da čine povrće i voće, jednu četvrtinu kvalitetni izvori proteina, a preostalu četvrtinu integralne žitarice.
To znači da obrok ne bi trebalo da se zasniva isključivo na velikoj porciji mesa, testenine ili krompira. Važno je da se napravi ravnotežu između različitih namirnica, jer svaka od njih ima svoju ulogu u organizmu.
Povrće je posebno važno zbog vitamina, minerala i dijetetskih vlakana, koja doprinose normalnom varenju i dužem osećaju sitosti. Proteini su neophodni za izgradnju i obnovu tkiva, dok ugljeni hidrati predstavljaju važan izvor energije.
Riba, meso ili kuvano jelo...?
Kada je reč o izboru glavnog jela, mogućnosti su brojne. Na skupštinskom meniju nalaze se, između ostalog, tuna stek, oslić file, dimljena pastrmka, lignje, kuvana junetina, ćureći file, juneći gulaš i različiti specijaliteti sa roštilja.
Riba je dobar izbor za obrok jer predstavlja izvor kvalitetnih proteina, a pojedine vrste, naročito masnija riba, sadrže i omega-3 masne kiseline. Zato je korisno da se na jelovniku tokom nedelje nađe i riba, a ne samo meso.
Piletina i ćuretina takođe mogu biti dobar izbor, posebno kada se pripremaju kuvanjem, pečenjem ili grilovanjem, uz manje dodatih masnoća. Ni crveno meso ne mora potpuno da se izbaci iz ishrane, ali je važno voditi računa o učestalosti i količini.
Kuvana jela, poput gulaša ili kuvane junetine, takođe mogu biti deo raznovrsne ishrane. Njihov nutritivni sastav zavisi od sastojaka, načina pripreme i količine masnoće koja se koristi.
Salata nije samo dekoracija na tanjiru
Jedna od najčešćih grešaka prilikom sastavljanja obroka jeste zanemarivanje povrća. Često se usredsredimo na glavno jelo i prilog, dok salatu posmatramo kao nešto što možemo, ali ne moramo da dodamo. Ipak, upravo povrće može značajno da doprinese kvalitetu obroka. Na jelovniku skupštinskog restorana mogu da se pronađu vitaminska, šopska, srpska i paradajz salata, kao i cvekla, krastavac, kiseli kupus, sladak kupus i pečena paprika.
Različite vrste povrća obezbeđuju različite vitamine, minerale i vlakna, zbog čega je dobro da ih menjate ih i kombinujete. Sveža salata može da bude odličan dodatak mesu ili ribi, dok kuvano ili dinstano povrće predstavlja još jedan način da obogatimo obrok.
Treba da imate na umu da salate sa većom količinom sira, pavlake ili ulja mogu imati drugačiji nutritivni sastav, pa i način pripreme igra važnu ulogu.
Krompir, pire i testenina nisu zabranjeni
Kada pokušavaju da se hrane zdravije, mnogi prvo pomisle da bi trebalo da izbace hleb, krompir i testeninu. Međutim, ugljeni hidrati predstavljaju važan izvor energije i nema potrebe da ih potpuno izbacujemo iz ishrane.
Na jelovniku se, između ostalog, nalaze pire krompir, seljački krompir, prebranac i mešano varivo, kao i jela koja se služe sa testeninom.
Važno je da se razlikuju vrste ugljenih hidrata i voditi računa o porcijama. Kada je moguće, prednost treba da date integralnim žitaricama, poput integralnog pirinča i hleba, kao i namirnicama koje sadrže više vlakana. Krompir i testenina takođe mogu da budu deo obroka, ali bi trebalo da budu usklađeni sa količinom proteina i povrća na tanjiru.
Da li desert ima mesta u izbalansiranoj ishrani?
Još jedna česta zabluda jeste da pravilna ishrana podrazumeva potpuno izbacivanje slatkiša. U stvarnosti, mnogo je važniji ukupan način ishrane nego jedna namirnica ili povremeni desert. Na skupštinskom meniju nalaze se baklava, čizkejk, Plazma kocka i reforma torta. To su poslastice koje možemo povremeno da uključimo u ishranu, vodeći računa o količini i učestalosti.
Svetska zdravstvena organizacija naglašava značaj raznovrsnosti, ravnoteže i umerenosti kao osnovnih principa zdrave ishrane. To znači da ne moramo da se odreknemo svega što volimo, već da slatkiši, zaslađeni napici i namirnice sa mnogo soli i nezdravih masti ne budu osnova svakodnevnog jelovnika.
Najvažnije je šta jedemo tokom celog dana
Izbalansirana ishrana ne određuje se na osnovu jednog ručka, već ukupnim izborom namirnica tokom dana i nedelje. Nije problem ako ponekad pojedemo omiljeno jelo sa roštilja, parče torte ili porciju krompira. Mnogo je važnije da takve obroke kombinujemo sa povrćem, kvalitetnim izvorima proteina i drugim nutritivno vrednim namirnicama.
Bonus video:
(Espreso/Mondo)
Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!







